(paeonia officinalis l.)
Božur ima kratak podanak koji je obrastao zadebljalim žilama i okomitu 40–70 cm visoku golu stabljiku, s dlanasto razrezanim, nejednako nazubljenim lišćem. Veliki cvjetovi stoje na vrhu stabljike, oni imaju zelenu peterolapnu čašku, pricvjetne listiće i mnogolatičan vjenčić različitih živih boja, ponajviše je ružičast ili crven. Sadi se po vrtovima. Cvjeta u maju i junu. Po močvarnim planinskim livadama raste divlji božur, zvan europska planinčica (Trollius europaeus), s velikim okruglim žutim cvijetom. Mnogobrojni prašnici u samoniklog božura pretvore se u pitomog božura u cvjetne listiće. Obje vrste jednako su ljekovite.
Za lijek i lijecenje se skuplja korijen i sjeme u septembru.
- Kada se uzme dva do tri puta dnevno na vrhu noža u prah istucanog sjemena od božura, s malo vina ili vode, liječi se velika slabost, nesvjestica, vrtoglavica, navala krvi u glavu, katar u prsima, promuklost, rastrojenosti živaca i padavica.
- U prah istucan korijen, kada se dnevno dva do tri puta uzme na vrhu noža s malo vina, liječi srdobolju, groznicu i rastrojene živce.
- Koga srce boli, neka uzme 5 grama u prah istucanog korijena i neka ga kuha s l/4 litre vina i 1 žlicom meda, i neka uzima svakog sata po jednu žlicu.
- Gnojne rane i čirevi ispiru se u odvaru od 1 dag korijena na 1 litru vode i posipaju nakon toga praškom od korijena.
Korijena i sjemena božura ne smije se odviše uzimati jer draži na povraćanje.